Gospodin Isus izabrao je s. Faustinu za tajnicu i navjestiteljicu svojega milosrđa da bi po njoj svijetu objavio veliku poruku.

U Starom sam Zakonu – rekao joj je – slao proroke svome narodu s gromovima. Danas šaljem tebe čitavom čovječanstvu sa svojim milosrđem. Ne želim kažnjavati ranjeno čovječanstvo već ga želim izliječiti privijajući ga na svoje milosrdno srce. (Dn 1588)

Poslanje s. Faustini temelji se na tri zadatka:

– izmoliti Božje milosrđe čitavom svijetu uvođenjem novih oblika štovanja Božjega milosrđa koje joj je objavio Gospodin Isus, a to su: slika Božjega milosrđa s natpisom: Isuse, uzdam se u tebe, svetkovina Božjega milosrđa u prvu nedjelju iza Uskrsa, Krunica Božjega milosrđa i molitva u Satu milosrđa (prema Dn 1500),
– približiti i navijestiti svijetu istinu objavljenu u Svetomu Pismu o Božjoj milosrdnoj ljubavi prema svakomu čovjeku,
– poticati širenje apostolskog pokreta Božjega milosrđa koji ima za zadaću naviještati i izmoliti Božje milosrđe čitavom svijetu te teži k savršenosti nasljedujući put koji je naviješten po s. Faustini. To je put koji se temelji na stavu djetinjega pouzdanja prema Bogu koje se izražava u vršenju njegove volje i u stavu milosrđa prema bližnjima.

Dnevnik s. Faustine, koji je pisala 4 posljednje godine života na izričitu Isusovu želju, svojevrsni su memoari u kojima autorica bilježi susrete svoje duše s Bogom. Kako bi se iz tih zapisa izvukla bit i vjerodostojnost njenog poslanja bila je potrebna njihova znanstvena analiza. Načinio ju je glasoviti i cijenjeni teolog vlč. prof. Ignacy Różycki.

Sažetak njegova izlaganja objavljen je u radu: Miłosierdzie Boże. Zasadnicze rysy nabożeństwa do Miłosierdzia Bożego (Milosrđe Božje. Temeljna načela pobožnosti Božjemu milosrđu), a cjeloviti tekst koji se tiče pobožnosti u knjizi: Nabożeństwo do Miłosierdza Bożego (Pobožnost Božjemu milosrđu).

U svjetlu tih studija, sve ranije publikacije na temu pobožnosti u čast Božjemu milosrđu koju prenosi s. Faustina obuhvaćaju samo neke pojedinačne elemente, a ponekad ističu stvari koje za ovu pobožnost nisu ni bitne, primjerice ističu litanije ili devetnicu, izostavljajući Sat milosrđa. O tome govori i vlč. Różycki: Dok se upoznajemo s konkretnim oblicima pobožnosti u čast Božjeg milosrđa treba obratiti pozornost da među njima nema poznatih i omiljenih – niti devetnice niti litanija.

Temelj za odabir ovih, a ne drugih molitava ili vjerskih praksi, kao novih oblika štovanja Božjega milosrđa su definirana, i uz te oblike vezana, obećanja koja je Gospodin Isus dao onima koji ih budu vršili s potpunim pouzdanjem u Božju dobrotu čineći djela milosrđa prema bližnjima. Różycki navodi pet oblika pobožnosti u čast Božjega milosrđa:

– štovanje slike Milosrdnoga Isusa
– štovanje svetkovine Božjega milosrđa
– molitva krunice Božjega milosrđa
– štovanje Sata milosrđa
– širenje štovanja Božjega milosrđa.

Pogledaj opširnije na stranicama (ljubite.org)

Koordinacija štovatelja Božjeg milosrđa FB